Kada govorimo o ličnostima koje su obeležavale tok evropske istorije, Marija Terezija zauzima posebno mesto. Njena višedecenijska vladavina ne samo da je obeležila burno političko razdoblje u Evropi već je ostavila dubok trag u oblastima prava, administracije, obrazovanja i društva u celini u 18. veku.

Knjiga „Marija Terezija“ autora Žan-Pola Bleda (prevod sa francuskog Veljko Stanić), plod je dugogodišnjeg istraživačkog rada i istoričarske ekspertize jednog od najistaknutijih francuskih stručnjaka za istoriju Habzburške monarhije srednje Evrope. Srpsko izdanje ove knjige, koje je objavila izdavačka kuća NNK internacional iz Beograda, posebno je dragoceno jer, u vremenu kada se preispituju uloge moći, identiteta i reformi, Marija Terezija dobija naročiti značaj. Uticaj dinastije na balkanski region – u prvom redu Vojvodinu, preko Hrvatske, Slovenije, pa sve do Italije – izuzetno je važan. Bilo da govorimo o Novom Sadu, Beogradu, Pančevu, Subotici, Somboru, Temišvaru, Puli ili Trstu – uticaj dinastije Habzburga vidljiv je u svim oblastima života, zahvaljujući upravo njenom uticaju i reformama.

Ono što daje lepotu i živost ovom istoriografskom štivu jeste literarni talenat autora. Žan-Pol Bled uspeo je da predstavi caricu Mariju Tereziju, njenu veliku posvećenost državnim poslovima, modernizaciji carstva, vojsci i diplomatiji, a istovremeno približi čitaocu njenu privatnu ličnost, navike, brigu o mnogobrojnoj porodici, domaćinstvu, veri… Knjiga obiluje privatnim pismima i zabeleškama carice, što doprinosi boljem razumevanju tog bogatog i kompleksnog života. Ona se pokazuje kao vladarka ukorenjena u tradiciji, ali i pragmatičan reformator koji hrabro započinje promene. Primećena je teza da je Marija Terezija bila reformator „iz nužde“, ali to ne umanjuje ogroman značaj tih reformi za celo carstvo.

Vrednost ove knjige je i u tome što autor sve vreme prati i odnose velikih međunarodnih sila 18. veka, što čitaocu pruža uvid u širi istorijski kontekst epohe. Žan-Pol Bled je svetski priznati francuski istoričar, akademik i profesor na Univerzitetu Sorbona, čijim se delima, pored ostalog, koriste i nemačke, italijanske i srpske čitalačke publike.

B. Margan

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *